Haciendo la voluntad de Dios

La Biblia nos enseña que Dios nos ha dado la capacidad de proponer y elegir, una capacidad que se conoce como nuestra voluntad. La Biblia se refiere a la voluntad como el deseo, la intención o propósito de hacer algo. La voluntad puede usarse para bien o para mal, porque no siempre permitimos a Dios controlar nuestra voluntad.

La Transformación

En una reciente conversación con un amigo acerca de cambiar, él dijo, “Nadie puede decir honestamente que le gustan los cambios. Es un proceso penoso e incómodo. ¡Puede ser que a la gente le guste el resultado que produce, pero el cambio no siempre es algo disfrutable!

Derecho de una niña a la educación

Ñañemongetáta ko árape kuña rekovére avei iñimportanteha jahekombo’e mitäkuñanguérape. Ajépa iporäite ikatúre ñamoñe’ë libro ha hetaite mba’e, avei jahai ñañekomunika haguä ñande rogaygua, ñane angirünguéra ndive mamo ha’ekuéra oïhápe.

EL EQUILIBRIO EN LA VIDA

Ko árape ñañemongetáta tembiapoita ha kane’ö rehe. Katuete ñaikotevë arandu ñaisämbyhy haguä hendaitépe ñane tiempo ha ñane energía jaha haguä tenonde gotyo opaite mba’e reheve.

HACER UN PRESUPUESTO

Ndépa rejepy’apy jepi nanderupytýigui pirapire reguerekóva. Upe mba’e hetápe ojehu. Upévare ko árape agueru consejo ne pytyvötava, remohenda poräve haguä pirapire jepuru. Mba’épa he’ise upe “ñamomba’apo térä ñamomemby pirapire?”

Frutos secados al sol

Ñañemongetáta ko árape mba’éichapa ikatu yvakuéra ñamokä, taha’e manzana, durazno, pakova, mango ha ambue yva. Jajogua jepi yva isekopyréva: uva pasa, ciruela ha ambueichagua. Umíva heterei. Ikatu nde ere umi yva hepyetereiha, ndaikatumo’äiha rejogua.

Malaria

Jaikuaáta ko árape Ana rembiasa. Dolly ha Fiorela ojuhúkuri iñangirü Anape tupápe, oryrýi ha frasada anambusu hi’ári, upe pyhareve hakuetereíramo jepe. Dolly opoko Ana syváre ha he’i chupe: Nde ningo ne akänundu. Eipe’amieve nde ao, avei ko frasada nde rete ipiro’yve haguä. Enfermera he’íkuri máva iñakänundúva naiporäi oguereko hetaiterei ao, ani haguä ombyakueterei hete.

Maravillosas aguas calientes medicinales

Umi vaso sanguíneo tuichave oñembyaku vove chupe ha oñembotyve oñemoïramo hese mba’e ho’ysäva. Upévare, tekotevë jave umi vaso ogueraha HETAVE tuguy tenda ñande rete oñelastimahápe ñaipytyvö haguä chupe tokuera, tekotevë ñambyaku upe tenda. Aníke nde resarái, ytaku pohä porä ha ndahasyiete jaipuru haguä, ojapo poräta ñande rehe.

USANDO NUESTROS DONES

Umi kuña apytépe oï hasyva’ekue, oguerekova’ekue mba’e pochy hetépe. Heta ohasa asýnera’e hikuái. Ha upéi, iñambue hekovekuéra Jesús omonguerágui chupekuéra, ome’ë chupekuéra tesäi ha säso, hete ha hi’ángape. Upévare ko’ä kuña ohechaukase ijagradecimiento, ome’ëvo upe oguerekóva, ikatupyry, ipirapire , itiempo ha tembi’u.

PESCANDO

Oipytyvö oguejy haguä pe presión sanguínea. Máva ho’u py’ÿiva pira ro’o, sa’ive oguerekóta pe ataque ikorasöme. Opaichagua pira ro’o iporä ja’u. Umi pira katuete oguerekóva Omega 3 ha’e umi oikóva marpe, ha’éva atún, salmón, bacalao, caballa, trucha, arenque, ha ambueve.

AYUDA PARA PERSONAS CON DEPRESIÓN

Pe depresión ombyai máva rete, hemiandu, hemimo’ä, iñambuepa avei umi mba’e ojapóva guive hógape terä imba’apohápe. Hekove ha hetepy iñambuepa. Iporä jaikuaa mba’épa jajapova’erä péicha ñañeñandu jave, ñane angirü terä ñande rogaygua. Oïramo máva oñedeprimíva natekotevëi oñeme’ë ichupe consejo, natekotevëi ere ichupe mba’épa ojapova’erä.