Haciendo la voluntad de Dios
La Transformación
En una reciente conversación con un amigo acerca de cambiar, él dijo, “Nadie puede decir honestamente que le gustan los cambios. Es un proceso penoso e incómodo. ¡Puede ser que a la gente le guste el resultado que produce, pero el cambio no siempre es algo disfrutable!
Casa u hogar
Remoambue haguä nde rogapy tekotevë reheka ha remoï mba’e ijespecialva tenda especialhápe, iñimportante ramo ndéve guarä, taha’e ne pehënguekuéra ra’änga térä jopói nemomandu’áva tekove nde rehayhúva, ikatúva nembopy’a rory. Nde katupyry ramo nde pópe rejapo haguä manualidad térä artesanía, ikatu rejapo jeguakarä, embojegua haguä tápia térä ne mueble-kuéra
Haciendo cambios saludables
Rejesarekova’erä mba'épa upe tekotevëva remoambue nde rekovépe. Ejepy'amongeta mba'épa ra'e umi iporäva'ekue ha mba'épa umi ivaíva. Eguerekova’erä peteï meta. ¿Mba'e piko nde rehupytyse remoambuévo nde rekove? Iporä reñeporandu: ¿Mba'e piko umi ahupytyséva a largo plazo che resäi haguä? Techapyrä: ¿Aguerekoseve piko energía? ¿Aguerekose piko vida de más calidad?
La Pornografía
Ñañe’ẽhína pornografía rehe. Pe “pornografía” ou mokoĩ ñe’ẽgui, idioma griégogui he’iséva: “Jehai vai”. Ko’ágä rupi pe pornografía ndaha’éi jehai vaínte, oĩ avei película, video, revista, ha show ikatúva ojehecha en vivo. Internetpe oĩ heta pornografía.
SALUD Y SEGURIDAD LABORAL
Jakáiramo taha’e ha’évape, ñande pire ivaieterei, sa’isa’ípe opyta porä jey. Ñande resa tuicha mba’eterei ñande rekovépe. Ndajahechái, tuicha mba’eterei, ñanemboriahúramo mba’eguasuve, mba’éicha piko ñamba’apóta. Remba’apo haguä hekopete, tekotevë reipuru kamisa ijyva pukúva, sapatu térä bota omo’ätava nde py, guante, anteojo, delantal ha ambue tembipuru.
Derecho de una niña a la educación
Ñañemongetáta ko árape kuña rekovére avei iñimportanteha jahekombo’e mitäkuñanguérape. Ajépa iporäite ikatúre ñamoñe’ë libro ha hetaite mba’e, avei jahai ñañekomunika haguä ñande rogaygua, ñane angirünguéra ndive mamo ha’ekuéra oïhápe.
EL EQUILIBRIO EN LA VIDA
Ko árape ñañemongetáta tembiapoita ha kane’ö rehe. Katuete ñaikotevë arandu ñaisämbyhy haguä hendaitépe ñane tiempo ha ñane energía jaha haguä tenonde gotyo opaite mba’e reheve.
HACER UN PRESUPUESTO
Ndépa rejepy’apy jepi nanderupytýigui pirapire reguerekóva. Upe mba’e hetápe ojehu. Upévare ko árape agueru consejo ne pytyvötava, remohenda poräve haguä pirapire jepuru. Mba’épa he’ise upe “ñamomba’apo térä ñamomemby pirapire?”
Frutos secados al sol
Ñañemongetáta ko árape mba’éichapa ikatu yvakuéra ñamokä, taha’e manzana, durazno, pakova, mango ha ambue yva. Jajogua jepi yva isekopyréva: uva pasa, ciruela ha ambueichagua. Umíva heterei. Ikatu nde ere umi yva hepyetereiha, ndaikatumo’äiha rejogua.
Malaria
Jaikuaáta ko árape Ana rembiasa. Dolly ha Fiorela ojuhúkuri iñangirü Anape tupápe, oryrýi ha frasada anambusu hi’ári, upe pyhareve hakuetereíramo jepe. Dolly opoko Ana syváre ha he’i chupe: Nde ningo ne akänundu. Eipe’amieve nde ao, avei ko frasada nde rete ipiro’yve haguä. Enfermera he’íkuri máva iñakänundúva naiporäi oguereko hetaiterei ao, ani haguä ombyakueterei hete.